NOVO SELO


Novo SeloNovo Selo

 Njemački kolonisti počeli su 1886. graditi naselje u Semberiji, koje i danas zovu Novo Selo. Ovo selo je nekada bilo primjer života i rada, a danas je tužni simbol historijskih previranja. Preci semberskih Nijemaca, evangelista, doselili su se krajem 18. stoljeća iz Baden-Virtemberga (Baden-Württemberg) u Srem, Banat i Bačku. Stotinu godina kasnije, na tri kilometra od Bijeljine, izgradili su jedno od tri naselja austrougarskih kolonista u sjeveroistočnoj BiH. Konrad Meng bio je jedan od osnivača Novog Sela.

Franc Jozefsfeld

 Ovako se prisjećao Fridrih Šumaher (Friedrich Schumacher). Živio je 88 godina, a od svog legendarnog kovača, svog Frica (Fritz), Bijeljina se oprostila 2007. "Novo selo je imalo 420 numera (kuća, op.a.), 2.220 živitelja (stanovnika, op.a.). To je sve bilo ušoreno, to je je prava mala čaršija bila. Sve su imali što treba da imaju. Imali su crkvu, imali su svoju školu, svoju opštinu, svog predsjednika su imali. Imali su kafane, imali su sve moguće zanatlije koje postoje na svijetu."

Ostaci Franz Jozefsfelda

 Selo se zvalo Franc Jozefsfeld (Franz Josefsfeld - Polje Franje Josipa), ali i Petrovo Polje, u čast kralja Petra Prvog Karađorđevića, te Šenborn (Schonborn), po prvom Hitlerovom padobrancu koji je 1941. ušao u selo. Naredbom njemačkih vlasti njegovi stanovnici 1942. su deportovani u Poljsku, a nakon rata njihovu imovinu Jugoslavija je konfiskovala. Ljudi su nestali, srušeno je groblje, ali ostale su kuće i crkva izgrađena 1913. (Evangelistička crkva u Novom Selu ).  U Novom Selu osnovano je državno poljoprivredno dobro.

Pečat njemačkih kolonista

 "To su porodice Kiršner (Kirschner), Bauer (Bauer), Šuart (Schuart), Mec (Metz), Devald (Dewald) i mnoge druge...(Šumaher, Vazmer, Peterhans, Vinterfeld, Vanek, Miler, Abel, Buh, op.a.)...To su divni ljudi koji čuvaju tradiciju i svoju kulturu. Jako se rado sjećaju prošlosti, svoje mladosti, svojih predaka i kako se nekada živjelo. To su potomci Nijemaca koji su bili zanatlije, ratari, a bili su, također, i obrazovani ljudi i trgovci koji su ostavili, zaista, veliki pečat našem gradu," kaže Mila Stanojević, viša kustosica u bijeljinskom Muzeju Semberije.

 Ona ističe da ovaj kraj mnogo duguje njemačkim kolonistima. Sa njima su stigle prve poljoprivredne mašine, novi zanati, industrija, telefon, električna centrala, automobil, a već 1912. iznad Bijeljine letio je privatni avion. Oni su izgradili prvu ciglanu, parni mlin, fabriku, banku, školu, hotel, kino, pozorište, park, riječnu luku, osnovali prvi orkestar, pjevačko društvo, pozorišnu trupu, sportski klub, dječiji vrtić...