Neboder
Građevine, kao i ljudi imaju svoju dušu i ime. One žive sa sredinom u kojoj su nastale. Bijeljinski Neboder je u tom smislu...
Građevine, kao i ljudi imaju svoju dušu i ime. One žive sa sredinom u kojoj su nastale. Bijeljinski Neboder je u tom smislu najbolja potvrda.
Gradnja Bijeljinskog Nebodera pripremala se dugo i trajala je oko dvije godine. Građevina je završena 1960. godine. Prvi tadašnji stanari Nebodera bili su krem Bijeljine, sve uticajni ljudi, stručnjaci, direktori, inspektori, političari…Novosagrađeni objekat u centru Bijeljine bio je tada najveća građevina u gradu sa devet spratova. Odskakao je u svemu i ličio na usamljenika u prostoru ravnice koja je, nekako, familijarna i porodična. Postao je mezimac grada i sredine, ali i jedina zgrada sa liftom i pravim liftađžijom. Na posljednjem, devetom spratu bio je Klub privrednika ili neka vrsta moderne kafane, preteča svim današnjim kafićima u gradu.
Uspinjanje na Neboder je postala stvar prestiža. Za sve one koji su imali sreću da se popnu na vrh, bila je pripremljena knjiga utisaka. Bilo je tu mnogo zapisanih izliva osjećanja i divljenja sa potpisima i parafima. Na Neboder se išlo kao u bioskop ili u pozorište, kafić je bio uvijek krcat, a svako mjesto popunjeno. A onda, najednom svemu je došao kraj. Poslije više od dvije godine lift je stao za duži vremenski period. U međuvremenu, uticajni i odgovorni obezbjedili su sebi bolje stanove na novim lokacijama. A priča o prvom liftu u Semberiji i liftađžiji Faki ostala je podsjetnik na sjajna vremena Nebodera, i jedan lijep period u istoriji našeg grada.