29

SELO KRĆINA

Jedan od najljepših lokaliteta u blizini Bijeljine, jeste dolina u kojoj se nalaze sela Banjica i Gornja i Donja Krćina

      Sa lijeve strane se nalazi brdo Orlović, koje je sa visinom od 523 metra ujedno i najviši vrh u Semberiji. Svjetionik ovog kraja, jedna od najstarijih građevina Semberije i Majevice, jeste manastir Tavna, zadužbina Dragutina Nemanjića. Manastir je sagrađen između 13. i 14. vijeka. Svetinja je stradala za vrijeme osmanlijske vladavine i obnovljena pod vođstvom hajduka. Narodno predanje obnovu pripisuje Starini Novaku, hajduku harambaši iz druge polovine 16. vijeka i njegovom bratu Radivoju.

Kroz čitavu svoju istoriju dijelio je sudbinu lokalnog življa i bio je duhovni i kulturni centar srpskog naroda ove regije. Manastir je tokom 18. i 19. vijeka bio značajno prosvjetno sjedište u kome su se mladići, koji bi išli za sveštenički poziv, obrazovali. Drugi svjetski rat je donio najveće razaranje. Ustaše su u julu 1941. rastjerale kaluđere, odvele ih u Jasenovac, a 1943. manastir i zapalile. Uništena je biliboteka sa 10.000 naslova, a jedina sačuvana knjiga je Sveto pismo staro više od 350 godina. Tek 1954. godine, kada iz Manastira Žiča dolazi igumanija Justina Kerkezović sa nekoliko monahinja, manastir je obnovljen, i iz muškog pretvoren u ženski.

Prvobitni naziv Manastira Tavna je Grabova. U dvorištu su dva izvora.

Dvije rječice presijecaju ovaj kraj, Domana i Tavna. Središte sela krasi jedno od omiljenih kupališta djece i omladine, vir “Kovačevac”, na jednom mjestu dubine i tri metra. Prvobitni naziv rječice Tavne je Romana, a predanje kaže da je naziv promijenjen u periodu kada je i rijeka promijenila boju, natopljena krvlju srpskog življa koje su turci posjekli. Sa vrha Orlovića, preko doline, pruža se pogled na “Novakovu pećinu” i visinu od 385 metara, a kada su dobri vremenski uslovi može se vidjeti Bijeljina i njena prigradska naselja.

“Kad je o prirodi riječ na ovom prostoru u šali kažem da su ovdje netaknute čari prirode, te da je sve kao u doba Adama i Eve. Parče raja iz njihovih vremena je sačuvano na blagim padinama Majevice u okruženju Manastira Tavna”, kaže arhimandrit Manastira Tavna, otac Lazar Kršić.

Na rubu doline nalazi se “Šuplja stijena”, pored koje protiče planinski potok koji je izdubio sebi u stijenama mali, ali živopisan kanjon. U blizini je i vodopad “Skakavac”, od koga markiranom stazom i šetnjom stižemo do “Novakove pećine”. Sve to ovom kraju daje značajan turistički potencijal.

“Vodopad “Skakavac” je postao prava atrakcija kada je ovaj kraj u pitanju. Uredili smo prilaz i napravili most, dosta toga je urađeno. Slično planiramo uraditi i sa “Šupljom stijenom”. Izuzetno atraktivna i neiskorištena lokacija. Može se porediti i sa nekim svjetskim atrakcijama, međutim mjesto je vrlo zapušteno. Radićemo na tome da se to u budućem periodu promijeni”, kaže Dragan Tešić, iz Turističke organizacije grada Bijeljina.

Iseljavanje ljudi iz sela oko Manastira Tavna, traje već decenijama. To je dovelo do toga da su skoro pa i potpuno ostala prazna i pusta. Možda su ljudi koji su put bijelog svijeta, “trbuhom za kruhom”, i našli ono za čim su krenuli. Međutim, ono što je teško naći na bilo kom drugom mjestu jeste prelijepa, netaknuta priroda ovog živopisnog kraja.

“Udaljenost ovog kraja od grada je učinila svoje. Ovdje su ostali samo oni “najžilaviji” i “najtvrđi”. Muče se, bore, “petljaju” kako znaju i umiju, i za sada još opstaju. Međutim, sve ukazuje na to da će se sela Gornja, a možda i Donja Krćina, u doglednom periodu ostati pusta...” kaže arhimandrit Manastira Tavna.

Nadu da će biti drugačije daje upravo turistički potencijal ovog kraja. Sve je više onih koje vuče znatiželja da vide ono što priroda nudi, vodopad, manastir, pećinu, kao i one željne avanture da se oprobaju u vožnji kvada, šetače da istraže nepregledne planinarske staze, ili avanturiste da se oprobaju u alpinističkom spuštanju niz stijene u blizini “Novakove pećine”.

Zapisi govore da je u okolini sela bilo dosta vode, te banja, kupatila koja su se zvala “kaluđerske vode”, pa otud i naziv Banjica. Naziv sela Krćina, govori o naseljavanju Srba iz Hercegovine, koji su krčili šume koje su zatekli, stvarajući sebi uslove za život.